Kasir je ukucao pogrešnu količinu, kupac vraća robu, kartica je prošla dvaput. U svakoj od tih situacija prvo pitanje glasi: kako da poništim taj račun. Obrisati ga ne možete, i to je namerno tako; poništava se novim računom, po tačnim pravilima.
Izdati fiskalni račun se ne briše
Fiskalni račun je potpisan bezbednosnim elementom, dobio je PFR broj i mesto u nizu brojača, a njegovi podaci se dostavljaju Poreskoj upravi, u realnom vremenu ili, ako veza ne radi, najkasnije u roku od pet dana. Brisanje bi značilo da taj niz ima rupu, što je upravo ono što fiskalizacija postoji da spreči.
Zbog toga se izdat fiskalni račun ne briše, nego ispravlja novim računom.
Ispravka se radi novim računom, tipa transakcije Refundacija, vrste Promet (ili Avans, ako se ispravlja avansni račun). Stari zapis se ne briše: u prometu ostaju oba, a njihov zbir je ispravan iznos.
Šta refundacija obavezno nosi
Refundacija nije običan račun sa minusom. Ona mora da pokaže na šta se odnosi, pa nosi dva polja koja obična prodaja po pravilu nema:
- Referentni broj dokumenta, to jest PFR broj originalnog računa.
- Datum i vreme referentnog dokumenta, to jest PFR vreme originala.
Uz to se traži ID kupca. Tu se ljudi najčešće spotknu, zato što kupac u prodavnici nema razlog da pokaže dokument. Logika propisa je da povraćaj novca mora da bude povezan sa nekim, inače refundacija postaje način da se promet tiho smanji.
Kad prodavac ispravlja sopstvenu grešku (na primer, pogrešno ukucan račun), Tehničko uputstvo Poreske uprave (odeljak 9.3) kaže da se kao ID kupca unosi PIB samog prodavca, uz referencu na pogrešan račun. Ako je kupac firma ili preduzetnik, prodavac mora da ima dokaz da je kupca obavestio da je račun poništen. A ako je na računu trebalo da stoji ID kupca, a nije, takav račun se može poništiti i izdati ponovo sa ID kupca samo neposredno posle prodaje.
Iznosi i način plaćanja
Iznosi na refundaciji se unose kao pozitivni brojevi, a to što je reč o povraćaju govori tip transakcije; na odštampanom računu PFR vrednost stavke prikazuje sa minusom. Poreski rekap se odnosi na vraćene stavke.
Način plaćanja na refundaciji treba da odgovara tome kako je novac stvarno vraćen. Ako je kupac platio karticom a novac je vraćen na karticu, način plaćanja je platna kartica. Ako je plaćeno karticom a vraćeno gotovinom iz kase, način plaćanja je gotovina. Izuzetak su prodaja hrane i pića za konzumaciju na licu mesta i pekare: prema članu 6 stav 2 Pravilnika, tu se plaćanje karticom i inače evidentira kao gotovina.
U Otkucaju, za razliku od prodaje, na refundaciji zbir plaćanja mora tačno da odgovara iznosu: refundacija nema kusur, zato što nema šta da se vrati preko.
Delimična refundacija
Ako kupac vraća jednu od tri stvari sa računa, refundacija nosi samo tu stavku. Originalni račun ostaje kakav jeste, a refundacija mu oduzima tačno ono što je vraćeno.
Kod ispravke greške je drugačije: ako je ukucano pet umesto dva, Tehničko uputstvo (odeljak 9.3) traži da se pogrešan račun poništi u celosti, sa svim stavkama, količinama i cenama, pa da se izda nov, ispravan račun na dva komada.
Poništavanje celog računa
Ako je ceo račun pogrešan, refundacija nosi sve stavke originala, u istim količinama i po istim cenama. Rezultat u prometu je nula, a trag ostaje vidljiv, što je poenta.
Zatim se, ako treba, izdaje nov, ispravan račun iste vrste kao pogrešni, najčešće Promet, tip Prodaja.
„Storno“ je reč iz starog sistema
U svakodnevnom govoru se i dalje kaže „storniraj račun“, iz vremena starih fiskalnih kasa, koje su se koristile do 30. aprila 2022. godine. U sistemu elektronske fiskalizacije storno kao radnja ne postoji: postoje refundacija i poništavanje računa, a oba se izdaju kao tip transakcije Refundacija.
Refundacija je samostalni fiskalni dokument koji nastaje posle prodaje i ima svoj broj i svoj potpis.
Kopija refundacije i potpis kupca
Kad se novac vraća u gotovini na licu mesta, Tehničko uputstvo (odeljak 9.6) predviđa da prodavac posle refundacije izda kopiju refundacije, na kojoj kupac koji prima novac svojeručno potpisuje; ona zamenjuje nekadašnji nalog za ispravku i ostaje kasiru kao dokaz da je novac vraćen. Kad se novac vraća na karticu ili drugim bezgotovinskim putem, kopija refundacije se ne izdaje.
Kopija je pri tom fiskalni dokument koji nije fiskalni račun i obavezno nosi natpise KOPIJA i OVO NIJE FISKALNI RAČUN, slovima najmanje dvostruko većim od ostalog teksta. Sama ne potvrđuje da je promet evidentiran.
Ima li roka
Zakon o fiskalizaciji ne postavlja rok u kome se refundacija mora izdati, zato što to zavisi od osnova povraćaja, a on dolazi iz drugih propisa, pre svega iz Zakona o zaštiti potrošača i iz vašeg ugovora sa kupcem.
Ono što fiskalizacija traži, kako mi razumemo, jeste da svaki povraćaj bude evidentiran refundacijom kad se desi, a ne sakupljen i ukucan krajem meseca.
Kako refundacija utiče na izveštaje
U fiskalnim podacima refundacija nosi svoj datum: ako je originalni račun iz prošlog meseca, računi prošlog meseca ostaju kakvi jesu, a refundacija se vidi u danu u kome je izdata. Kako se to knjiži i kada se umanjuje PDV (za to član 21 Zakona o PDV postavlja posebne uslove), dogovorite sa knjigovođom.
To je normalno i očekivano, ali vredi znati unapred, zato što dnevni izveštaj u kome je bilo povraćaja ume da izgleda zbunjujuće ako čovek ne zna šta gleda. U Otkucaju dnevni promet već prikazuje refundacije kao zaseban red, upravo da razlika bude vidljiva, a ne tek izvedena oduzimanjem.
Izvori
- Zakon o fiskalizaciji („Službeni glasnik RS“ br. 153/2020, 96/2021, 138/2022 i 80/2026), član 5.
- Pravilnik o vrstama fiskalnih računa, tipovima transakcija, načinima plaćanja, pozivanju na broj drugog dokumenta i pojedinostima ostalih elemenata fiskalnog računa, članovi 3 i 11.
- Poreska uprava Republike Srbije, Tehničko uputstvo za administrativni i tehnički pregled funkcionalnosti ESIR ili L-PFR, odeljci o refundaciji i o pozivanju na broj drugog dokumenta.